|
Sa lošom prehranom povezane su mnoge opasnosti po zdravlje, među njima i: - Oslabljeni imunološki sistem zbog kog češće podležete infekcijama
- Osteoporoza ili slabe kosti
- Oslabljeni mišići i loš izgled kože, što dovodi do preranog starenja
Bez obzira na vašu telesnu težinu, vaše prihode ili vaše sadašnje opše zdravstveno stanje, ako je kvalitet namirnica kojima se hranite loš, verovatno ne dobijate dovoljno potrebnih hranjivih tvari. No, uravnotežena prehrana bogata hranjivim tvarima pomoći će vam da se osećate i da igledate bolje iznutra i spolja.
Dobra prehrana = Prevencija Napredak u nutricionističkoj nauci omogućio nam je uvid u to što spada u pravilnu prehranu. 1. Dobijanje proteina iz soje, krtog mesa, i ribe važno je radi kontrolisanja vašeg apetita i radi hranjenja i zaštite vaših mišića. 2. Šareno voće i povrće izvor je jedinstvenih biljnih hranjivih tvari i antioksidanata koji štite rad najvažnijih organa u vašem telu. 3. Vlakna iz voća i povrća i nekih integralnih žitarica važna su radi održavanja uravnotežene funkcije creva i izbacivanje toksina iz vašeg tela. 4. Dobre masti iz ribljeg ulja okeanskih riba mogu pomoći vašem organizmu u borbi protiv upala. To koristi vašoj koži i može pomoći u održavanju dobrobiti srca. |
|
Protein pomaže pri razvoju i održavanju snažnih mišića. Ako u svakom obroku jedete proteine, to može pomoći u kontroli gladi. Najbolja hrana bogata proteinom je hrana koja sadrži malo masti, poput proteinskih shake napitaka za dorucak, pilećih prsa, belanjaka, ribe, školjki, rakova, ljuskara, vrlo posnog crvenog mesa i mlečnih proizvoda sa malo masti ili bez masti. Ograničite konzumiranje hrane koja sadrži proteine i mnogo masnoća, poput sira, većine crvenog mesa, kobasica i punomasnih mlečnih proizvoda.
- Proteini pomažu u prevenciji pucanja mišića i lomova kostiju.
- Proteini pomažu u obuzdavanju gladi i neophodni su za energiju.
|
|
Za optimalnu dobrobit trebali bi ste svakodnevno uneti u organizam 25 grama vlakana, i to iz kombinovanih izvora (integralnih žitarica, voća i povrća). Integralne žitarice sastoje se od spoljnjeg omotača od vlakana, unutrašnjeg dela bogatog skrobom i klice u središtu, koja je bogata proteinima. Potrudite se, pročitajte deklaracije i izaberite hranu od integralnih žitarica kad god je to moguće. Pokušajte konzumirati do 3 porcije integralnih proizvoda, poput hleba i testenine od 100% integralnih žitarica, braon pirinča, i žitnih pahuljica od zobi ili grubo mlevene pšenice. Oni su izvor više vitamina, minerala i vlakana nego proizvodi od rafinisanog brašna. - Vlakna garantuju neometan protok hrane kroz creva i usporavaju pražnjenježeludačnog sistema.
- Odgovarajućim unosom vlakana pomažete održavanju dobrobiti kardiovaskularnog sistema.
|
|
Mlečni proteini su visoko kvalitetni proteini koji mogu pomoći u uravnoteženju vaše prehrane radi postizanja optimalne dobrobiti. Ako ste osetljivi na mlečni šećer (laktozu), možete naći mlečne proizvode sa smanjenim sadržajem laktoze. Isto tako možete mlečne proizvode zameniti proizvodima od soje i pri tome nećete izgubiti ključnne nutrijente. Potražite mlečne proizvode sa niskim postotkom masti ili bez masti i klonite se punomasnih mlečnih proizvoda.
- Kalcijum je potreban za rast i kontrakciju mišića, te za sprečavanje grčeva mišića.
- Manjak vitamina D povezuje se sa povećanim rizikom od više oboljenja uobičajenih za starenje.
|
|
|
Dobre masti koje se prirodno nalaze u orašastim plodovima, avokadu i maslinovom ulju spadaju u najbolje masti koje možete konzumirati. Morska riba isto tako sadrži dobre masti koje mogu pomoći u održavanju dobrobiti srca ako se jede tri do pet puta nedeljno u sklopu uravnotežene prehrane. Treba ograničiti unos masti poput ulja, maslaca, margarina, majoneza i hrane bogate mastima poput preliva za salatu, umaka i sokova od pečenja. Nekoliko orašastih plodova ili nekoliko krišaka avokada može odlično obogatiti ukus povrća ili salata, a sadrže manje masti od gustih umaka i perliva. - Dobre masti potrebne su za normalan razvoj i funkcionisanje mozga.
- Manjak esencijalnih masnih kiselina može dovesti do umanjenja sposobnosti učenja i korišćenja informacija.
|
|
|
<< Početak < Prethodna 1 2 Sledeća > Kraj >>
|
| rezultata 1 - 5 od 10 |